Atribucioni modeli u marketingu


„Atribucioni modeli pomažu marketarima da razumeju koji kanali i dodirne tačke najviše doprinose konverzijama i prodaji, olakšavajući pametnije odluke i efikasnije raspoređivanje budžeta.

0 komentar(a) Marketing, Digitalni marketing,
  • Članak
  • Komentari
  • Povezano

Šta su atribucioni modeli?


Atribucioni modeli su metode koje marketari koriste da bi utvrdili koji marketinški kanali su zaslužni za ostvarenu konverziju ili prodaju.

Zamislite to ovako: kupci često više puta stupe u kontakt sa vašim brendom pre nego što nešto kupe. Možda vas pronađu preko Google pretrage, zatim vide vašu reklamu na društvenim mrežama, a kasnije dobiju i njuzleter mejlom. Atribucioni modeli pomažu da se odluči koji od tih dodira je najviše doprineo prodaji.

Zašto su atribucioni modeli vredni?


Atribucioni modeli igraju ključnu ulogu u efikasnom marketingu jer pružaju neophodne uvide uz pomoć kojih merimo i optimizujemo performanse. Evo glavnih razloga zašto su važni:

Jasno prikazuju uticaj marketinga

Atribucioni modeli jasno pokazuju koje marketinške aktivnosti direktno doprinose konverzijama, prodaji ili drugim željenim akcijama kupaca. Umesto nagađanja šta je radilo, a šta ne, marketari imaju jasan dokaz. Ova jasnoća olakšava prepoznavanje uspešnih i neuspešnih aktivnosti, dajući sigurnost prilikom procene rezultata.

Ako vaše reklame idu na Google-u, Facebook-u i Instagramu, atribucioni model može tačno pokazati koja platforma je najzaslužnija za konverziju potencijalnih kupaca.

Optimizacija marketinškog budžeta

Zahvaljujući uvidima iz atribucije, marketari mogu mnogo efikasnije rasporediti budžet. Kada vidite koji kanali ili kampanje donose najveći povrat, možete usmeriti više resursa u taj kanal marketinga ili tu kampanju. Istovremeno, možete smanjiti ili preusmeriti troškove sa manje efikasnih kanala, smanjujući rasipanje.

Možda otkrijete da Google oglasi donose većinu prodaja, dok Instagram oglasi daju angažman ali manje kupovina. Sa atribucionim podacima možete izbalansirati troškove i povećati ROI.

Bolje donošenja odluka

Atribucioni podaci daju odličan uvid koji poboljšava strateško odlučivanje. Na osnovu rezultata, marketari mogu doraditi poruke, prilagoditi targetiranje publike, pa čak i redizajnirati strukturu kampanja. Odluke postaju zasnovane na dokazima, a ne na pretpostavkama, što povećava šanse za uspeh.

Ako podaci pokažu da remarketing oglasi značajno nadmašuju obične display oglase, marketari mogu strateški da povećaju budžet za remarketing i time ostvare bolje rezultate.

Bolje razumevanje kupaca

Atribucioni modeli otkrivaju detaljne putanje koje kupci prolaze – od prve svesti o brendu pa sve do kupovine. Marketari mogu bolje razumeti kako kupci stupaju u interakciju sa brendom, kojim redosledom i šta ima najveći uticaj. Samim time se i  omogućava personalizovan sadržaj i bolje korisničko iskustvo.

Analiza korisničkog puta može pokazati da kupci obično otkriju proizvode preko društvenih mreža, istražuju ih pomoću recenzija i na kraju kupuju posle mejl promocije. Sa tim uvidom, možete optimizovati kanale i poboljšati iskustvo kupca.

Kako atribucioni modeli poboljšavaju performanse kampanja?


Bolja raspodela resursa Optimizacija kampanja Povećan ROI Manje nagađanja
Znajući koji kanali daju najbolje rezultate, marketari pametnije ulažu i smanjuju rasipanje. Razumevanje onoga što funkcioniše omogućava optimizaciju oglasa, poruka i tajminga za maksimalnu efikasnost. Jasna atribucija vodi ka većem povratu ulaganja usmeravanjem resursa na najuticajnije kanale. Atribucioni modeli zamenjuju pretpostavke na realnim podacima i uvidima.

 

Najčešći tipovi atribucionih modela


Svaki atribucioni model nudi jedinstvene uvide, prednosti i nedostatke. Marketari biraju modele u skladu sa ciljevima, ponašanjem kupaca i složenošću kampanja.

Evo pregleda najčešće korišćenih modela:

1) Last-click atribucija (poslednji klik)

U ovom modelu, poslednja interakcija kupca sa brendom pre konverzije dobija 100% zasluge.

Kada se koristi ovaj model? Ako biznis ima kratak prodajni ciklus ili se fokusira na direktne konverzije iz određenih kanala (Pay-per-click (PPC), email kampanje).

Recimo, korisnik pronađe sajt preko Google-a, zatim klikne na retargeting oglas na Facebook-u i na kraju kupi posle mejl promocije. Sa last-click atribucijom, email dobija sve zasluge.

+ Prednosti:  Mane:
Jednostavan za implementaciju i analizu. Potpuno ignoriše ranije dodire korisnika sa brendom (koji mogu biti presudni za prvobitno interesovanje kupca).
Idealan za praćenje ROI-ja od specifičnih kampanja.  

2) First-click atribucija (prvi klik)

Ovde sva zasluga ide prvoj interakciji kupca sa brendom.

Kada se koristi? Korisno za biznise kojima je prioritet prepoznatljivost i upoznavanje sa brendom, poput startapa.

Ako korisnik prvi put otkrije brend preko Instagram oglasa, zatim poseti sajt preko Google-a i na kraju kupi preko mejl promocije, Instagram dobija svu zaslugu.

+ Prednosti:  Mane:
Otkriva koji kanal marketinga je probudio inicijalno interesovanje. Potpuno zanemaruje interakcije koje neguju lidove ili zatvaraju prodaje.
Pomaže identifikaciju kanala koji privlače nove kupce.  

3) Linearni model

Svaka interakcija kroz ceo korisnički put dobija jednaku zaslugu za konverziju.

Kada koristiti? Prikladno za biznise sa složenim putovanjem kupaca, gde se svi dodiri smatraju jednako važnim.

Kupac vidi Facebook oglas, klikne na Google oglas, prijavi se na newsletter i na kraju kupi preko organske pretrage. Svaka tačka dobija po 25%.

+ Prednosti: Mane:
Pruža uravnotežen pregled svih tačaka. Ne razlikuje najuticajnije kanale od manje bitnih.
Korisno kada svi kontakti deluju podjednako važni.  

4) Time-decay atribucija (vremensko opadanje)

Najveća zasluga ide interakcijama najbližim konverziji, dok raniji kontakti dobijaju sve manje.

Kada da ga koristite? Idealno za biznise sa kratkim ili srednje dugim prodajnim ciklusom, gde poslednji dodiri najviše utiču.

Kupac tokom jedne nedelje ima interakciju preko društvenih mreža, retargeting oglasa i email-a. Email, kao najbliži konverziji, dobija najviše zasluge.

+ Prednosti: Mane:
Odražava veći značaj nedavnih interakcija. Može potceniti ključne rane interakcije.
Posebno korisno za kampanje sa vremenski ograničenim ponudama.  

5) Pozicioni model (U-oblik)

40% zasluga ide prvoj interakciji, 40% poslednjoj, a preostalih 20% deli se na sve ostale tačke između.

Kada se koristi? Najbolje za biznise kojima su podjednako važni otkrivanje brenda i završni podsticaj ka kupovini.

Putanja kupca: Google pretraga (prvi klik), društvene mreže, retargeting, email (poslednji klik). Google i email dobijaju po 40%, dok društvene mreže i retargeting dele 20%.

+ Prednosti:  Mane:
Naglašava vrednost kanala ključnih za upoznavanje i završnu konverziju. Može potceniti srednje dodire, iako i oni imaju jak uticaj na odluku.
Uravnotežen pogled na početak i kraj putovanja kupca.  

6) Model zasnovan na podacima (data-driven)

Koristi mašinsko učenje da dinamički raspodeli zasluge na osnovu stvarnog doprinosa svake tačke kroz mnoge putanje kupaca.

Kada koristiti? Idealno za biznise sa obimnim višekanalnim kampanjama, dovoljnim količinama podataka i naprednom analitikom.

Google-ov model zasnovan na podacima analizira hiljade putanja kupaca i automatski otkriva obrasce, dodeljujući zasluge tačnije nego jednostavniji modeli.

+ Prednosti: Mane:
Visoko precizan, zasnovan na realnim podacima. Složen i zahteva napredne alate za praćenje podataka.
Kontinuirano se prilagođava kako se ponašanje kupaca menja. Možda nedostupan manjim biznisima sa ograničenim resursima.

Kako odabrati pravi atribucioni model?

Izbor zavisi od ciljeva, ponašanja kupaca i strategije marketinga. Evo vodiča:

  • Kratak ciklus prodaje / direktna prodaja: Last-click ili time-decay
  • Podizanje svesti / akvizicija novih kupaca: First-click ili pozicioni model
  • Složene višekanalne putanje: Linearni ili data-driven (ako ima dovoljno podataka)

Marketing bez nagađanja, zasnovan na dokazima


Atribucioni modeli možda na prvi pogled deluju komplikovano, ali im je cilj jednostavan: da jasno razumete šta funkcioniše, a šta ne u vašim marketinškim aktivnostima. Bilo da odaberete jednostavan model poput prvog ili poslednjeg klika, ili složeniji, zasnovan na podacima, suština je ista – ako znate uticaj svake interakcije to vam pomaže da donesete pametnije odluke.

Pripisivanjem uspeha pravim kanalima, više ne nagađate: ulažete mudro, pravite bolje kampanje i svaka marketinška akcija ima veću vrednost.

Zapamtite: dobar marketing nije stvar sreće. To je znanje o tome ko tačno zaslužuje aplauz.


Božidar Savičić

Božidar Savičić


Bridging the gap between technology and storytelling at { Creative Brackets }, one piece (of content) at a time.

Ostavite komentar




Podelite članak

sa Vašim prijateljima